Mayo Clinic piše da je čovjek biološki “programiran” da duži dio noći spava i da u toku dana jednom nakratko odmori. Naime, tjelesna temperatura nam u periodu između 13:00 i 15:00 sati opada u najvećoj mjeri, zbog čega se u to doba počinjemo osjećati više pospano.
Međutim, stručnjaci tvrde da popodnevno spavanje nije bezopasno. Novo istraživanje pokazalo je kako se poslijepodnevno spavanje u vremenskom trajanju dužem od 40 minuta povećava rizik za više tjelesnih poremećaja.
Studija koja je obuhvatila 300.000 ispitanika pokazala je povezanost popodnevnog drijemanja s razvojem metaboličkog sindroma, uključujući debljinu, visok krvni pritisak i povišen holesterol. Istraživanje je na godišnjoj konferenciji predstavio American College of Cardiology (ACC).
Prema njihovim rezultatima, tijelo u snu tokom dana u trajanju većem od 40 minuta “umisli” da je u stanju dubokog sna što značajno utječe na metabolizam.
Zbog toga možete zapravo biti umorniji nakon takvog spavanja nego prije njega. Ključna je zapravo dužina spavanja.
Odmorniji, “bistrije” i bolje se osjećaju osobe koje poslijepodne odspavaju najviše pola sata. Ukoliko dođe do dubokog sna, mozak prelazi u fazu “sporih valova” nakon čega se osjećamo umorno i dezorijentisano.
