Otkazi na švedski način!
Oko 4500 službenika švedskog Zavoda za zapošljavanje (Arbetsförmedlingen) u srijedu je ostalo bez posla. Zbog proračunskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada ugasit će se deseci ispostava širom Švedske, a njihovi zaposlenici preselit će se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi, piše Index.hr.
Državni proračun za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom decembra, predvidio je manje novca za programe Zavoda za zapošljavanje. Odluka o jednom od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske bila je jedina moguća posljedica proračunskih rezova.
Arbetsförmedlingen u 240 ispostava u cijeloj Švedskoj zapošljava oko 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutačne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposlenici, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do aprila, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena oko otkaznih uvjeta.
Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi preko Skypea, što znači da sudionici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. Veću ulogu na tržištu rada trebale bi dobiti privatne tvrtke.
Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutačno je oko šest posto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na podrijetlo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 posto (dakle, rade svi koji žele raditi), dok je kod stranaca čak 19,9 posto. U takvim relativno povoljnim tržišnim i gospodarskim uvjetima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Ljevice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rješavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.
Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Porezne upravu u jednu ustanovu.
