Postoje brojne nutricionističke teorije koje se bave pitanjem pravog vremena za doručak, a naučnici su pokušali da dođu do finalnog zaključka da li je bolje ranije ili kasnije doručkovati, kao i da li je zdravo preskočiti ovaj obrok.
Većina ljudi smatra da je doručak najvažniji obrok dana. Ako ga preskočite, kao što to navode pojedini stručnjaci, posljedično može doći do pojave velikih zdravstvenih problema.
Iako se ovaj mit ustalio, u posljednjih nekoliko godina pojavila se još jedna teorija u vezi sa doručkom.
Tačnije, pojedinci smatraju kako bi prvi dnevni obrok trebalo da bude što kasnije, a to argumentuju time da će ovakav režim ishrane donijeti brojne zdravstvene koristi među kojima se ističe poboljšanje ćelijskog zdravlja i gubitak težine.
Doručak ima vrlo interesantnu istoriju. Do 19. vijeka ljudi nisu mnogo razmišljali o tome. Jednostavno su jeli ono što su imali, a to je obično bio ostatak hrane od večere prethodne noći. Žene su počele da se smatraju ravnopravnom radnom snagom u 20. vijeku, što je značilo da je potrebno da djeci daju nešto brzo i hranljivo prije nego što napuste kuću. Na taj način doručak je postajao sve važniji obrok.
Studija iz 1999. godine objavljena u časopisu “Physiological Behavior” otkrila je da su pojedinci koji nisu imali doručak bili iscrpljeni do podneva i znatno su pogoršali svoje pamćenje. Slično tome, studija iz 2013. godine utvrdila je da su djeca mlađa od 13 godina koja nisu doručkovala imala lošiji uspjeh u školi nego djeca koja su ranim jutrom jela. Takođe, rani doručak je bio i dobar regulator tjelesne težine.
Studija objavljena u časopisu “Appetite” pokazala je da je izostanak doručka povezan s depresijom, a studija iz 2013. godine u jednom italijanskom časopisu otkrila je da ljudi koji imaju doručak bolje iskorišćavaju hranljive materije i da imaju razvijenije kognitivne funkcije.
Nutricionistkinja Kerolin Braun rekla je da je doručak izuzetno bitan. Istakla je kako ne mora da bude velika porcija, ali da je važno nešto pojesti nekoliko sati nakon buđenja.
“Govorim svojim klijentima da doručkuju najkasnije do 10 sati ujutro, a to je i moje lično pravilo. Istraživanja pokazuju da bi unos proteina ranim jutrom mogao da poboljša čovjekove performanse tokom dana”, kazala je ona.
S druge strane, ako kasno doručkujete, nivo šećera u krvi može drastično da vam opadne, što može da dovede do iscrpljenosti. Ipak, naučnici ističu da je potpuno izostavljanje doručka manje štetno od uzimanja hrane kasno.
Isto tako, stručnjaci kažu da je za doručak najbolje jesti zdrave namirnice i ističu da je konzumiranje mafina znatno štetnije nego preskakanje doručka. Pojedini stručnjaci takođe su istakli kako izbjegavanje doručka može smanjiti vašu tjelesnu težinu, ali isto tako i da izazove upalne procese u organizmu.
Zaključak je da je bolje ranije doručkovati nego termin svog prvog dnevnog obroka pomjeriti za podne.
