U Europi ne postoje jedinstveni podaci o unosu joda, tako da se o posljedicama nedostatka može samo nagađati.
Prof.dr Henry Volzke s Medicinskog fakulteta u njemačkom Greifswaldu kaže: “Uvjeren sam da poboljšan unos joda može Evropu učiniti pametnijom”.
Jod je jedan od 50 hranljivih materija koje su vam potrebne svakog dana da biste bili zdravi. To je esencijalni mineral, podjednako važan kao gvožđe, magnezijum ili cink, iako mu se ne pridaje potrebna pažnja.
Nedostatak joda može da utiče na:
1. Oticanje štitne žlijezde – kako se nivo joda u krvi smanjuje, štitna žlijezda, koja se nalazi u vratu postaje veća. To je zato što pokušava da prikupi ono malo joda koji postoji u krvotoku.
2. Nizak nivo hormona štitne žlijezde – nizak unos joda dovešće do nižeg nivoa samih hormona koji se oslanjaju na jod kao gradivni element. Dva hormona štitne žlijezde su T4 ili tiroksin i T3 ili trijodtironin. T3 ima tri atoma joda, a T4 četiri atoma joda.
3. Debljanje ili nemogućnost gubitka kilograma – može biti znak nedostatka joda ili insuficijencije.
Umor i slabost – budući da je jod potreban za zdrav metabolizam, tada će nedostatak koji usporava metabolizam ostaviti osjećaj umora. Većina ljudi sa niskim nivoom hormona štitne žlijezde i / ili hipotireoidizmom osjeća umor i opštu slabost.
5. Problemi sa koncentracijom, pamćenjem i poremećaji raspoloženja – nizak nivo štitne žlijezde povezan je sa depresijom i anksioznošću. Niski nivoi T4 i aktivnog hormona štitne žlijezde T3, negativno utiču na nivo serotonina, dopamina i GABA. Svi ovi neurotransmiteri utiču na kogniciju, ponašanje i raspoloženje.
Kako se spriječava nedostatak joda?
Najbolji način da spriječite nedostatak joda je osigurati da svakodnevno konzumirate dovoljno ovog dragocjenog minerala.
Najbolji izvori joda iz hrane su riba, škampi, morski plodovi i morske alge.
foto – pixabay