Treniranje mozga jednako je bitno kao i fizički trening, osim što će vam pomoći u poslu postat će i snažan booster samopouzdanja
Od OIB-a do PIN-a, od perona na kolodvoru do jednostavne narudžbe u trgovini pa sve do ‘totalnog zaborava’ i gubljenja u vremenu i prostoru. Multitasking ili kada smo, ono, dogovorili sastanak: u 9.30 ili u 10.00 sati?!? O klasičnom učenju da se i ne govori. Čini se da u školi nismo pazili na satu kada se govorilo o tome…
Čekajte. Ne, nije da nismo pazili nego nas nikada na to nisu pripremali u školama. Opće pravilo glasilo je: sjedneš za knjigu i ‘dereš’ dok ide. Stvar je u tome da ovo može ići do jedne granice, nakon nje treba pročitati knjigu iz ovog posta…
Ruku na srce ali malo nas uistinu zna kako učenje funkcionira. Nešto kao društveni fenomen. Nekome ide, a nekome ne. Henry Roediger i Mark McDaniel, psiholozi na Sveučilištu St. Louis u Washingtonu o tome su napisali cool knjigu, u originalu: Make It Stick: The Science Of Successful Learning.
Sažeto, knjiga pojašnjava da način na koji učimo predstavlja mix teorije, predhodnog zananja i intuicije. Predhodno stečeno znanje uistinu je bitno, pogotovo kod osoba koje žele učiti i u kasnijoj životnoj dobi.
Znaju mnogo ali problem je u osvještavanju, a zapravo shvaćanju tog silnog znanja. Zapitajte se ponekad što uistinu znam o onome što ‘znam’. Evo što savjetuju stručnjaci kako bi poboljšali pamćenje dok učite:
Prisilite se sjetiti
Učenje jest i nije zabavno. Istina je da je učenje teško. Autori knjige tvrde da kada osjećate da vam je učenje teško da uistinu učite – to je dobar dio ovog toplo-hladnog odnosa s knjigom.
U praksi to otprilike izgleda ovako: što je osjećaj da teško učiti teži (i zamorniji) to ćete naučiti više, jednako kao i u teretani kada podižete najteže utege: to će vas dovesti do veće mišićne mase. Ako ‘prtljate’ i sve kao nešto znate ili ste u teretani u šetnji tek toliko – nije dobro.
Rješenje je jednostavno, treba se prisiliti sjetiti nečega i insistirati na tome dok ne sjedne.
#onokad ‘Sve znate…’
U rukama je knjiga, recimo o online marketingu i riječi teku u potocima i sve je cool i sve, kao, znate. Ovo nije dobro. Podignite pogled s knjige i pokušajte se prisjetiti nekoliko zadnjih riječi.
Pamtite?
Ovo se događa jako često. Na primjer, ako ste tek dobili PIN za svoju karticu koliko puta ste morali pogledati u papirić? Ako pogledate broj, recimo 2334 i sami sebi kažete: Oh, pa to je lako… Velika je mogućnost da ste broj zaboravili u djeliću sekunde. Isto je i s učenjem.
Umjesto toga trebali bi stati na trenutak i pogledati ponovo. Odmaknuti pogled i zapitati se: Koji je moj PIN. Ukoliko možete odgovoriti na to jednostavno pitanje trebalo bi biti O.K.
Spajajte nove stvari sa starim znanjima
Čim više gradiva koje pripremate uspijete spojiti s nekim starim znanjima po sjećanju – tim bolje. Spajanje prema principu novo + staro znanje i spajanje odlična je tehnika za zapamtiti novo. Ukratko to je razrada gradiva i cool način za pamćenje.
Podsjećajte se
Pogled unatrag pomaže. Jedna studija na Harvardu pokazala je da su grupe kojima je zadano da na kraju svakog radnog dana sastavljaju dnevnik rada, učinkovitije u svojem poslu od drugih koji to nisu trebali u prosjeku za 25%. Grupa koja svaki dan vježba ne zaboravlja radne zadatke, pamti bolje i kvalitetniji su sugovornici na sastancima, stoji u zaključku te studije.
U čemu je štos? Ova jednostavna vježba na koju valja utrošiti svega 10 do 15 minuta vremena na kraju svakog radnog dana strahovit je motivacijski booster jer je činjenica da vam iz dana u dan ide sve bolje. Pozitivni impulsi u našem mozgu koji se javljaju nakon dobro odrađenog posla utječu na naše samopouzdanje.
