Različite vrste vina iziskuju i različite načine posluživanja. Hlađenjem vina smanjuje se količina sladora i s time se pojačava osjećaj kiselosti čime vino dobiva na svježini.
Foto: Promo
Ta kiselost daje oštar i osvježavajući povratni ukus vina. Kod posluživanja vina, bitno je naglasiti i element čaše koja je različita od sorte do sorte vina. Trebalo bi izbjegavati obojene, ukrašene, mutne ili gravirane čaše kako bi se što kvalitetnije nazirala sama boja vina, ali i kako bi mogli vidjeti tragove alkohola koji ostaju na zidovima čaše.
Falšu vina treba čuvati u prostorijama sa nepromjenjivom temperaturom, daleko od bilo kakvog izvora toplote, boja, lakova ili kojeg drugog izvora jakog mirisa koje može uništiti vino. Tamniji prostor je pogodniji zato što svjetlost poboljšava oksidaciju koja takođe uništava vino.
Crvena vina
Crvena vina služe se na temperaturama između 16 i 18 stepeni. Iako ukoliko vino ima voćni bouquet (aroma, miris vina) može se služiti i na nižim temperaturama između 13 i 15 stepeni. Odgovarajuća temperatura služenja ističe stvaran kvalitet vina, njegovu boju, miris i ukus.
Čaša u obliku tulipana, sa raširenim zidovima na vrhu najbolja je za posluživanje crvenog vina.
Bijela vina
Bijela vina služe se na temperaturama između 11 i 14 stepeni. Što je vino kiselije služi se toplije, a što je vino slađe, služi se hladnije! Vino se ne smije ohladiti previše zato što gubi na svojstvu. Slatka vina postaju kiselija.
Čaša na dugom stalku kojoj su zidovi blago zatvoreni na vrhu idealna je za posluživanje bijelog vina.
Služenje roze vina je isto služenju bijelih vina.
