Zanimljivosti

5 Zanimljivih činjenica o snovima

Kada glava dotakne jastuk, tijelo doživi odmor, ali mozak i dalje ostaje aktivan. Proizvodi dovoljno energije  da stvori novu stvarnost, ponekad lijepu, a ponekad i noćnu moru.

Zašto neki ljudi imaju noćne more dok drugi provode noći u blaženstvu? Poput spavanja, snovi su jedna od tajanstvenih pojava koje golicaju maštu naučnika širom svijeta. Iako smo još uvijek daleko od svih odgovora, naučnici su ipak uspjeli da nam ponude nekoliko činjeica o snovima. Ovo su neke od njih…

 

1. Nasilni snovi mogu biti znak upozorenja

naslini snovi

Kao da noćne more nisu dovoljno loše same po sebi, rijetki poremećaj spavanja – tzv REM poremećaj – uzrokuje da ljudi djeluju izvan svojih snova, ponekad nasilnim ponašanjem, ponekad samo vriskom.

Takvi nasilni snovi mogu biti rani znak poremećaja mozga, uključujući i Parkinsonovu bolest i demenciju (prema istraživanju objavljenom 28. Jula 2010, u časopisu Neurology). Rezultati upućuju da su nasilni snovi početna faza ovih neurodegenerativnih bolesti, a mogu se početi javljati i desetljećima prije nego osoba, ili liječnik potvrde bolest.

 

2. „Noćne ptice“ imaju više noćnih mora

noćne ptice

Boravak do kasno ima svoje prednosti, ali lijepi snovi nisu jedna od njih. Istraživanje objavljeno u 2011. godini u časopisu Sleep and Biological Rhythms, otkrilo je da su veće šanse da doživite noćne more ako ste noćne ptice, za razliku od onih koji liježu ranije u krevet.

U studiji, u kojoj je učestvovalo 264 studenata, ocjenjivalo se koliko često su imali noćne more na skali od 0 do 4 (0= nikad, 4= uvijek). Oni što ostaju budni do kasno u noć su imali, u prosjeku, 2,10, u usporedbi sa onim što ranije liježu, čiji prosjek je iznosio 1,23.

Istraživači tvrde da je razlika značajna, međutim, nisu sigurni šta je uzrok veze između navike spavanja i noćne more. Među idejama se našao i kortizol – hormon stresa, koji je na svom vrhuncu u jutarnjim satima neposredno prije nego što se probudimo. Ako još uvijek spavate u to vrijeme, kortizol bi mogao potaknuti živopisne snove ili noćne more, jedno je od nagađanja istraživača.

 

3. Muški i ženski snovi

spavanje

Kao što je slučaj i dok su budni, muškarci također više sanjaju o seksu nego žene. Dok muškarci više sanjaju snove seksualnog sadržaja od žena, žene doživljavaju više noćnih mora od muškaraca (prema istraživanju iz 2009. godine psihologinje Jennie Parker, Sveučilište West of England).

Jennie Parker  je u svom istraživanju otkrila da se ženski snovi / noćne more mogu svrstati u tri kategorije: Snovi u kojima se boje (bilo da ih neko ganja u snu, ili da im je život ugrožen); snovi koji uključuju gubitak voljene osobe, ili snovi u kojima su zbunjene.

 

4. Možete kontrolisati svoje snove

snovi

Ako ste zainteresirani za lucidne snove, počnite da igrate video igre. Veza? Oboje predstavljaju alternativnu stvarnost (prema Jayne Gackenbach, psihologu na Sveučilištu Grant MacEwan u Kanadi).

“Ako provodite više sati dnevno u virtualnoj stvarnosti, ako ništa drugo, to je praksa za mozak”, izjavila je Gackenbach za LiveScience u 2010. godini. “Gameri su naviknuti da upravljaju svojim okruženjem u video igrama, tako da im ta navika omogućuje da upravljaju i svojim snovima.” Njezina prethodna istraživanja su pokazala da ljudi koji često igraju video igre, više doživljavaju lucidne snove. Gameri su također bolji u mogućnosti da utejču na svijet u snu, baš kao što kontrolišu virtualno okruženje u video igripiše Pixelizam

Ovakva kontrola također može pomoći igračima da pretvore jezivu noćnu moru u bezbrižan san (prema studiji Jayne Gackenbach iz 2008. Godine). Ova sposobnost bi mogla pomoći ratnim veteranima koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), tvrdi Gackenbach.

 

5. Zašto sanjamo?

snovi

Naučnici se dugo pitaju zašto sanjamo, s odgovorima u rasponu od Sigmunda Freuda i ideje da snovi ispunjavaju naše skrivene želje, do špekulacije da su snovi samo nuspojava brzog pokreta očiju (REM) spavanje. Prema Deirdre Barrett, psihologu sa Hrvarda, barem dio razloga za snove može biti kritičko razmišljanje (prema teoriji predstavljenoj u 2010. godini.)

Njezino istraživanje je pokazalo da nam vrijeme koje provedemo spavajući može pomoći da riješimo zagonetke koje su nas mučile tokom dana. Vizualni i često nelogični dijelovi snova nam pomažu da mislimo van kutije, i na taj način stvaraju nove ideje i rješenja u mozgu.

Dakle, dok su se snovi možda izvorno razvili za neku drugu namjenu, vjerojatno su se vremenom prilagodili za obavljanje više zadataka, uključujući i pomoć mozgu da riješi probleme.