Ako niste znali koliko posto se vašeg tijela sastoji od virusa, ili do koliko možete podsvjesno brojati, preporučujemo vam da pročitate i 5 Stvari koje (vjerovatno) niste znali o sebi – 1. dio. Ovaj put vam donosimo još 5 zanimljivih činjenica koje možda niste znali o sebi.
5. Vi ste jedini sisavac koji ne može gutati i disati u isto vrijeme
Svaki drugi sisavac, kao i mnoge druge životinje, mogu disati i jesti u isto vrijeme. Zapravo, čak i ljudske bebe mogu disati i jesti u isto vrijeme, što je i razlog zašto se ne uguše dok doje. Ali i bebe izgube ovu mogućnost kada napune (oko) 9 mjeseci.
Jedan od glavnih razloga zašto nemamo ovu (poprilično nevjerovatnu i izuzetno korisnu) mogućnost jeste taj što se grkljan kod ljudi nalazi neuobičajeno nisko u grlu – u usporedbi sa ostalim životinjama. Ovako postavljen grkljan nam omogućuje da proizvodimo širok spektar zvukova koji čine naš govor.
4. Usamljenost boli (fizički)
Ovo je jedna stvar na listi koju su gotovo svi iskusili makar jednom u životu i za koju gotovo svi znaju… Ali, da li ste znali zbog čega je usamljenost fizički bolna?
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji su zamolili volontere da igraju kompjuterske igre koje simuliraju jednostavne zadatke koji zahtjevaju dva igrača. Ono što volonteri nisu znali jeste da su ostali “igrači” samo dio računarskog programa, dizajniranog da napusti igru nakon nekoliko minuta. Kada drugi igrač, to jest računar, napusti igru, volonteri bi se osjećali usamljeno i odbačeno.
Proučavajući ‘usamljene’ volontere, istraživaći su otkrili da se osjećaj usamljenosti zapravo obrađuje u istom dijelu mozga koji obrađuje i fizičku bol. To objašnjava ljudsku želju da se uklope u društvo, traže drugarstvo i pomaže razumjevanju pritiska vršnjaka. Naučnici se također nadaju da će moći iskoristiti ove informacije za liječenje nekih oblika depresije.
3. Postoji razlog zašto ste zaboravili zbog čega ste ušli u sobu
Jeste li ikada ušli u sobu i potpuno zaboravili zašto se uopšte tu došli? A nakon toga, da li ste ikada primijetili da se ponekad možete sjetiti – ako se vratite na prvobitnu lokaciju pa opet krenete ispočetka?
Postoji dobar razlog zašto vam se ovo dešava. Istraživači u Notre Dameu su proveli nekoliko pokusa vezanih za ljudsko pamćenje. Ispitanici koji su učestvovali u istraživanju bili su podijeljeni u dvije skupine, te dobili jednostavan zadatak – da pređu određenu (istu) udaljenost. Jedina razlike je bila u tome da jedna skupina mora proći koz vrata, dok druga ne mora.
Istraživači su otkrili da su ljudi koji su prolazili kroz vrata imali tri puta veću vjerovatnoću da zaborave svoj zadatak. Na kraju studije su zaključili da naš um percipira vrata kao “granicu događaja” i da su odluke koje ste napravili u jednoj prostoriji “ostale pohranjene” u istoj. Upravo zato se i možete sjetiti zadatka kada se vratite natrag, jer se u mozgu aktiviraju sjećanja iz te prostorije.
2. Imate mnogo više od 5 čula
Još od kako je grčki filozof Aristotel pretpostavio da imamo 5 čula (vid, sluh, dodir, miris i okus), prihvatili smo ovo kao činjenicu i do dan danas učimo djecu da ljudi imaju (samo) 5 čula. Istina je da ih imamo mnogo više, odnosno devet, ili čak više od dvadeset (generalno prihvaćen broj u naučnim krugovima).
Pored gore navedenih standardnih 5 čula, najpoznatija su: pritisak, svrab – koji je daleki rođak čula dodira, termocepcija – mogućnost da osjetimo razlike u temperaturi, propriocepcija – mogućnost da znate koji je koji dio vašeg tijela, senzori napetosti – mogućnost da osjetite napetost mišića, osjećaj za bol, osjećaj za ravnotežu, kemoreceptori – osjećaj za promjenu u hormonima, žeđ – omogućava vašem tijelu da prati razinu hidratacije, glad – upozorava tijelo kada mora nešto da pojede, megnetocepcija – mogućnost da detektujemo magnetna polja…
Tu je i vrijeme – čulo koje je još uvijek predmet rasprave, jer niti jedna studija nije zvanično dokazala da možemo percipirati vrijeme. Ipak, eksperimentalni rezultati pokazuju da ljudi imaju zapanjujuće precizan osjećaj za vrijeme, a pogovo u svojim mlađim danima.
1. Zašto je (gotovo) nemoguće da škakiljate sami sebe
Vaš mozak predviđa vaše pokrete, odnosno on i izdaje naredbu za iste i samim time već zna kakve reakcije će izazvati odeđeni pokreti. Tačnije, mali mozak prati pokrete tijela, a također razlikuje očekivane i neočekivane senzacije. Kada pokušate sami sebe škakiljati, to je očigledno očekivana senzacija.
Istraživači na University College London testirali su ‘škakiljanje samog sebe’ skeniranjem mozga ispitanika. Sken je otkrio da dio mozga uključen u procesuiranje dodira i užitka daleko jače reaguje kada nas neko drugi dotakne, i daleko slabije kada dotaknemo sami sebe. Kada su ispitanici škakiljali sami sebe, njihov mozak je koristio dvije glavne informacije: pokreti prstiju i ruku i vizualne informacije kako bi predvidio dodir, piše Pixelizam
Dakle, ne možete se sami škakljati, jer ne postoji element iznenađenja.
