Do nekih od najvećih naučnih otkrića došlo je sasvim slučajno. Da nije došlo do nekih od njih, danas bi nam život bio sasvim drugačiji.
Sastavili smo listu od deset popularnih otkrića, a počinjemo sa dinamitom.
1. Dinamit
U vlasništvu Alfreda Nobela bila je tvornica nitroglicerina, u kojoj je radio na formuli koji bi učinila rad sa nitroglicerinom sigurnijim. U jednom trenutku mu je bočica nitroglicerina pala na pod, i zato što je na podu bilo piljevine (koja ga je ustabilila) nije eksplodirala.
Kasnije je usavršio ovaj recept i stvorio dinamit.
2. Fonograf
1877. godine, Thomas Edison je eksperimentisao sa staniolom i papirnim cilindrom pokušavajući da snimi telegrafske signale.
Nekako je uspio snimiti svoj glas (prvi put u istoriji da je ljudski glas snimljen) što je dovelo do stvaranja prvog fonografa.
3. Ink-jet printer
Inženjer zaposlen u Canonu otkrio je novi proces kada je slučajno prislonio komad vrućeg željeza blizu hemijske olovke.
Olovka je reagirala nakon nekoliko trenutaka i počela ispuštati tintu – Ink-jet printer je rođen.
4. Plastika
1907. godine, šelak je služio kao izolacija u elektronici. To je koštalo industriju mnogo novca jer je šelak, koji je zapravo smola koju luči vrsta kukaca jugoistočne Azije, bio poprilično skup. Hemičar Leo Hendrik Baekeland imao je ideju da kreira alternativu za šelak što mu je i uspjelo.
Materijal koji je stvorio nazvao je Bakelit. Niko nije ni sanjao da će upravo taj materijal izazvati revoluciju u industriji. Materijal koji se danas koristi u gotovo svim sferama života – plastika.
5. Viagra
Viagra je izvorno razvijena 80-ih godina kao lijek za anginu. No, kad su gledali na nuspojave, otkrili su da uzimanje tableta nije smanjivalo visok krvni tlak. Umjesto toga… stvarale su efekat koji poznajemo danas.
1998. godine, dobila je zeleno svijetlo za masovnu proizvodnju-i masovne spamove u e-mailovima :/
6. Mikrovalna pećnica
Percy Spencer LeBaron, uposlenik Raytheon Kompanije je hodao pokraj radarske cijevi kada je primijetio da mu se čokolada u džepu rastopila. Njegov oduševljeni um ubrzo je shvatio da su mikrovalovi odgovorni za topljenje čokoladice, pa je počeo eksperimentisati sa kokicama, a kasnije i ostalom hranom.
Prva mikrovalna pećnica težila je oko 340kg i bila veličine hladnjaka.
7. Celofan
1900. godine, Jaques E Brandenberger je vidio kako je neko prosuo crveno vino po stolnjaku u restoranu. Odlučio je da uradi nešto po tom pitanju, tako što bi stvorio tanki providni vodootporni zaštitni sloj za stoljnake.
Ubrzo je primijetio da materijal koji je stvorio nije bio beskorisni nusproizvod, već početak nečeg velikog. Napravio je stroj za masovnu proizvodnju onoga što smo danas poznajemo kao ‘celofan’.
8. Brandy
U početku, destilizacija vina bila je metoda očuvanja kao i način da se vino lakše transportuje. Namjera je bila da dodate vodu uklonjenu destilacijom natrag neposredno prije konzumacije. Otkriveno je da je, nakon što je destilovano vino bilo pohranjeno u drvenim bačvama, znatno poboljšalo ukus i jačinu, te dobilo potpuno novi šmek.
Nije poznato ko je prvi otkrio ‘Brandy’, ali svakako smo mu zahvalni.
9. Nehrđajući čelik (inox)
Harry Brearley radio je na sprječavanju korozije u cijevima pušaka kada je slučajno izumio nešto što će dovesti revoluciju u svijetu pribora za jelo. Brearley je ušao u istoriju 13. Augusta 1913. godine, kada je njegova mješavina 0,24% ugljika i 12,8% kroma s čelikom stvorila prvi nehrđajući čelik.
No, nije sve išlo tako glatko. Brearley u početku nije bio u stanju da zainteresuje svoje poslodavce za novu vrstu čelika, ali kada su vidjeli koliko je proizvod zapravo dobar, Brown Firth Laboratorij uskoro je promijenio svoje mišljenje, tvrdeći da su oni u vlasnici patenta jer Brearley radio za njih u vrijeme izuma. Spor nije riješen, a Brearley je napustio kompaniju 1915. godine, te je postao poslovođa u Sheffieldu, gdje je nastavio proizvoditi nehrđajući čelik, piše Pixelizam
10. Penicilin
1928. godine, Alexander Fleming nije počistio svoj radni prostor prije odlaska na odmor. Kada se vratio, Fleming je primijetio čudne gljivice na nekim od svojih kultura. Još čudnije je bilo to što bakterije nisu uspjevale blizu tih kultura.
Nastao je penicilin, prvi i još uvijek jedan od najčešće korištenih antibiotika.
