Ponekad se toliko opustimo gledajući slatke kučiće i još slađe mačiće na netu da zaboravimo da u prirodi i nije baš sve malo slatko i simpatično.
Čak nam i dokumentarci o podvodnom svijetu izgledaju prelijepo. Ali ako zaronimo malo dublje, na dubine od kilometar (i dublje), zaboravit ćemo sve slatke životinjice i ući u potpuno novi, bizarni, svijet čudovišta koja su došla direktno iz noćne more.
10. Chlamydoselachus anguineus (morski pas)
Chlamydoselachus anguineus je jedna od najvažnijih i najrjeđih vrsta morskih pasa u svijetu. Ima tijelo jegulje i tipične smrtonosne čeljusti morskog psa, a uz to je i savršeno objašnjenje za poznate mitove o ogromnim opasnim morskim zmijama.
Smatra se kao ‘živi fosil’, jer se dugo smatralo da je ova vrsta izumrla, a do nedavno bila je poznata samo po fosilima. 2007. godine svijet je napokon vidio i pravog, živog, Chlamydoselachus anguineusa.
Duge čeljusti mu omogućuju da proguta plijen koji je skoro velik kao i on, a uglavnom se hrani lignjama i malim morskim psima.
9. Vampirska lignja (Vampyroteuthis infernalis)
Vampirska lignja se smatra jednim od najčudnijih stvorenja u moru. Ime je dobila po svom izgledu (tamno crvena boja, a kada raširi pipke, podsjeća na čeljust vampira), a poznata je i kao „Vampirska lignja iz pakla“.
Iako njeno ime samo po sebi zvuči zastrašujuće, ipak nije opasna za ljude. Uglavnom prebiva na tropskim predjelima i to na dubini od 600-900 metara.
Najčudnija stvar o vampirskoj lignji je način na koji hvata plijen. Neki stručnjaci tvrde da vampirska lignja hipnotizira svoj plijen. Također, kada je u opasnosti, umjesto tinte (kao obične lignje) ispušta ljepljivi oblak svijetle sluzi. Predator ošamućen tim česticama koje emituju svjetlost, daje lignji dovoljno vremena za bijeg.
8. Anglerfish (grubi prevod: riba ribolovac)
Ova riba, sa velikim zastrašujućim čeljustima koje imaju stotine oštrih zuba, nastanjuje mračne dijelove dubokih oceana (oko 1.000 metara dubine). Na glavi ima svjetiljku koja čini ovu već dovoljno bizarnu ribu – još bizarnijom.
Svijetljeći stub na glavi koristi kako bi privukla plijen, a zahvaljujući svojim divovskim smrtonosnim čeljustima može progutati plijen duplo veći od sebe.
Vjerovatno najčudnija činjenica o ovoj ribi je način na koji se razmnožava. Ženka je ona koja posjeduje velike čeljusti i svjetleći putokaz. Mužjak je puno manji i nema te karakteristike. Sad ide bizarni dio: Mužijak zarije svoje ogromne zube u ženku i ostaje tako na njoj sve dok ne izgubi sve svoje unutarnje organe (sve osim testisa). Ženke mogu imati na sebi i po šest mužijaka zakačenih odjednom.
7. Viperfish
Viperfish (živi na dubinama oko 1600 metara) poznata je kao jedno od najstrašnijih morskih čudovišta. Neke od njih su crne kao noć, a po čitavom tijelu se nalaze organi koji se zovu fotopore, uključujući i organ na leđima (izgleda kao svijetleća šipka) koji služi za mamljenje plijena.
Neke vrste ove ribe (kao i mnoge druge vrste koje žive na ovim dubinama) nemaju pigment (boju) i s toga su transparentni. Također imaju povećane oči, koje im služe za prikupljanje što više svjetlosti s obzirom da na ovim dubinama dopire malo, ili nimalo svjetlosti.
6. Fangtooth (Anoplogasteridae)
Anoplogasteridae je dobila ime po grčkoj riječi anoplo što znači razoružana. Iako izgleda zlokobno i opasno, ova riba može narasti samo 15ak centimetara. Ima kratko tijelo i veliku glavu. Zbog ogromnih zuba nazvana je i Fangtooth (kljova), a zbog jezivog izgleda zovu je i “ogrefish”.
Boja odrasle varira od tamno smeđe do crne. Živi na ekstremnim dubinama od oko 5 kilometara. Pritisak na tim dubinama je ogroman i temperatura vode je blizu smrzavanja, pa je na ovakvoj dubini hrana vrlo rijetka pojava, zbog čega fangtooth jede sve što nađe.
5. Stomiidae / Dragonfish (Grammatostomias flagellibarba)
Uprkos svojoj maloj veličini (do 40cm) Stomiidae je jedan od najstrašnijih predatora u morskim dubinama. Ima veliku glavu i usta opremljena s mnogo oštrih zuba koji liče na kljove. Na bradi ima dugačku svijetleću nit koju koristi kao mamac za plijen.
Živi u dubokim vodama oceana na dubinama do 1.500 metara, a nalaze se u većini tropskih regija diljem svijeta.
4. Divovska Lignja
Ova ogromna lignja, poznata i kao Architeuthis dux, može narasti i do 20 metara. Trenutno je najveći poznati beskičmenjak na svijetu. Vrlo malo se zna o ovim tajanstvenim životinjama, jer je tek 2004. Godine prvi put viđena živa u divljini. Većina onoga što znamo o njima dolazi iz tijela mrtvih lignji koje je izbacilo more na kopno, ili onih koje su se uhvatile u ribarske mreže.
Tokom Drugog svjetskog rata, preživjeli putnici potonulih brodova su svjedočili kako su ove lignje jele njihove prijatelje. Čak postoje i izvješća o divovskim lignjama koje su povlačile manje čamce u dubine.
Lignje imaju osam dugih pipaka sa jakim čepovima, koje koriste da uhvate i zadrže svoj plijen. Oštar, snažan kljun dokrajči bespomoćne žrtve s jezivom učinkovitosti.
3. Coffinfish (B.melanostomus)
Ova riba ima mekano tijelo i dugi rep prekriven malim bodljama. Ova vrsta naraste do 10cm.
B.melanostomus živi u Središnjem i Istočnom Indijskom oceanu, na dubini u rasponu od 1320m do 1760m. Naziv melanostomus dolazi od grčke riječi melanos znači crno i stome što znači usta.
2. Rhinochimaeridae (Dugonosa Chimaera)
Bilozi se nisu puno mučili kada su imenovali ovu neobičnu (dugonosu) ribu koja može narasti i do 1,5 metra.
U Južnoj Africi, je poznata kao “duh ajkula”, iako je ova riba daleki rođak morskim psima. Samo dodir njene otrovne peraje na leđima može ubiti odraslog čovjeka, iako je vjerovatnoća da se to desi na dubini od 2.5 kilometara, na kojoj živi, poprilično mala.
1. Gulper Jegulja
Gulper Jegulja, poznata i kao Eurypharynx pelecanoides, možda je jedno od najbizarnijih stvorenja u dubokom oceanu. Njen najistaknutiji adut su ogromna usta koja se mogu se otvoriti dovoljno široko da proguta životinju mnogo veću od sebe. Nesretne ribe (koje usput ulovi) pohranjuje u torbicu u donjoj čeljusti, koja podsjeća na torbicu pelikana. Tijelo joj je rastezljivo (poput zmije) tako da ova jegulja može bez problema progutati plijen daleko veći od sebe, piše Pixelizam
Rijetko se viđa u svom prirodnom staništu i uglavnom sve što znamo o njima možemo zahvaliti ribarskim mrežama. Žive u svim svjetskim oceanima na dubinama u rasponu 1000 do 2000 metara.
